Visočica

vitoO Visočici možemo puno pričati i pisati.  Evo nekoliko riječi o planini koju treba doživjeti, penjati, obilaziti je, slikati, snimati, a ima i šta. Visočica je lijeva obala kanjona Rakitnice, već sam rekao da je Bjelašnica   desna strana kanjona. Najviši vrh Visočice je Džamija 1967 m/nm. Za 7 m je niži Vito (1960 m/nm) tu su vrhovi Drstva (1808 m/nm), Subar (1820 m/nm) Veliki Ljeljen (1963 m/nm ) i Mali Ljeljen ( 1860 m/nm ). Na Visočici su tipična planinska sela, u rejonu Tušila (Sinanovići i Pervizi) nalazi se dom PD Treskavica. Sela Ozimine, Bobovica, Đulbašići su skladno raspoređena. Visočica je nastanjena još iz vremena Bogumila što dokazuju i dvije velike i lijepe nekropole stećaka. Na Visočicu dolazimo preko Bjelašnice dobrim asfaltnim putem.  Poznato izhodište za pohode na Visoćicu je dom Vrela planinarskog društva Treskavica. Staza polazi od doma i polako se penje livadama i šumom da bi nakon izlaska iz šumskog pojasa ugledali prizore koji nas ne mogu ostaviti ravnodušnima. Dolazimo na proplanak koji je uvod u veličanstven amfiteatar. Lijep pogled na Treskavicu, Puzim, i druge predjele   nas mami da penjemo dalje, a sa svakim korakom naprijed vidici se proširuju.visocica1

Već sam počeo opisivati jednodevnu turu na Visočicu. Prvenstveno je to uspon na vrh Vito koji ide iz prekrasnog
amfiteatra koje zatvaraju Mokre stijene, vrh Vito i vrh Subar, staza je strma i naporna, ali izlaskom na greben svaki umor prestaje jer smo već na mjestu odakle je pogled čaroban, nestvaran….

Visočica je dostupna tokom cijele godine, zimi za turno skijaše i za planinare željne avanture, ljeti za planinare, rekreativce i sve one koji vole da uživaju u hodanju i planinarenju.